Zimovka,Gimpla, Pyrrhula pyrrhula

timbrados je napisao/la:Zimovka je priločno skrovita, često prisutnost odaje jedino prodornim, dubokim zviždukom "dju", koji je i osnova tihog, škriputavog, često trosložnog zviždukavog pjeva. Uglavnom se drži crnogoričnih šuma, ali u zapadnoj Evropi u listopadnim šumama ili grmlju, vočnjacima i velikim vrtovima, ali uvijek u blizini šuma.

UZGOJ ZIMOVKI (prema Dani Preuss)

Jako važan preduvijet uspješnog uzgoja je da se partneri sami pronalaze u zajedničkoj letarki. Prisilno sparivanje često dovodi do neuspjeha, pa čak i do usmrćivanja partnera, jer je ženka izbirljiva u odabiru oca i hranitelja svog potomstva. Nakon što su se partneri sami izabrali, što se promatranjem lako utvrđuje, odvajamo ih u zasebne letarke.Tada počinje priprema uzgojnog para. Već od siječnja treba im dati po 3 ličinke brašnara dnevno. Nakon kratkog privikavanja oni će uskoro postati njihova poslastica. Privikavanje na živu hranu je neophodno u uzgoju zimovki. Čim se u prirodi pojave prvi sitni pužići odmah treba prekinuti davanje ličinki brašnara i zamjeniti ih pužićima. Ishrana malim puževima je jako važna za pripremu ženke. Ženka u to vrijeme treba veće količine proteina kao i kalcija za formiranje ljuske jajeta, a kalcij se nalazi u kućicama puževa. Također je potrebno dodavati i usitnjene ljuske kokošjih jaja (dezinficirane kuhanjem). Krajem ožujka i početkom travnja pticama treba davati materijal za gradnju gnjezda. Prije svega to su male grančice jele (smreke, omorike), zatim 10-20 cm duge komade povijuše (npr. Clemantis vitalba). U prirodi je zapaženo da navedeni materijali služe prvenstveno gradnji temelja gnjezda. Za dogradnju gnjezda dajemo puno korjenčića (suhih i vlažnih), pastirsku torbicu, kokosova i sisalova vlakna. Neposredno prije dodavanja materijala za izradu gnjezda u letarku je potrebno unijeti jelu ili smreku visoku oko 1,5 m. Ukoliko bismo drvo stavili ranije zimovke bi ga dobrano unakazile sječući kljunovima grančice. Smreka treba biti dovoljno gusta kako bismo paru zimovki stvorili dobre uvjete za gradnju gnjezda. Ubrzo po formiranju gnjezda ženka će snijeti jaja. Kontrolu gnjezda smijemo vršiti samo kada ga ženka dobrovoljno napusti. Nakon 13, 14 dana izvaliti će se mladi ptiči. U prvim danima života mladih ptiča roditeijima dajemo 3 puta po 3 pužića (dakle 9 pužića dnevno). Rastom ptica ponudu puževa povečavamo tako da od 7. dana dobivaju 15 komada, a od 12. dana 18 komada dnevno. Potrebno je također davati i lisne uši. Cijelo vrijeme rasta i razvoja mladih zimovki roditeljskom paru dajemo svježe u prirodi ubrano raznoliko poluzrelo sjemenje kao i poluzrelo sjeme svih vrsta žitarica (autorica navodi više od 70 vrsta biljaka koje ona koristi u ishrani zimovki). Uz navedeno bilje potrebno je dodavati i kupljenu sjemensku hranu za šumske ptice i sjemenke šarenog suncokreta. Ove sjemenke dajemo kao nabubrenu ili proklijalu hranu u uzgojnom periodu.

  1. Nabubreno sjemenje dobijemo tako da ga prelijemo hladnom vodom u kojoj ostaje 12 sati. Tijekom namakanja potrebno je sjemenje više puta ispirati hladnom vodom u cjediljki ili malom situ.
  2. Proklijalo sjemenje dobijemo tako da ga nakon 12 sati namakanja i ispiranja stavljamo u klijalište u kojem ostaje 24-36 sati uz povremeno dolijevanje vode. Proklijalu hranu treba dobro isprati vodom prije nego li ju dajemo pticama.

Nabubreno i proklijalo sjemenje potrebno je nakon ispiranja razvući na flanelskoj krpi kako bi se malo posušilo (nije ga dobro davati dok se ljepi u grudice). Prema mom iskustvu (op. prev.) umjesto sušenja na flanelskoj krpi proklijalu hranu možemo odmah davati umješanu s Orlux-ovom jajnom hranom za šumske ptice. S klijavom hranom moramo biti krajnje oprezni i davati je 2 puta dnevno , nakon čega je potrebno izbaciti ostatke i dobro očistiti hranilicu. U najboljem slučaju to je hrana samo zajedan dan. Bubriti se može svaka kvalitetna mješavina sjemena, ali klijati treba samo onu koja ima brzu klijavost i prilagođena je vrsti ptica. Najbolju sjemensku hranu za klijanje ima "ZOO-FACHGESCHÄFT" gospodina M. Christ-a, koji se nalazi u Njemačkoj u blizini grada LUDWIGSHAFEN na adresi : Bollwerkstr. 23, Lambusheim, tel 06233 ili 54614. Negdje oko 13 dana starosti mladunci često sjede na rubu gnjezda ili na grani u neposrednoj blizini gnjezda. Tada ih se ne smije uznemiravati jer bi mogli u stresu napustiti gnjezdo što bi dovelo do kobnih posljedica. Nakon 14. dana oni sami napuštaju gnjezdo, a već nakon nekoliko dana počinju malo-pomalo samostalno jesti iako će ih roditeiji hraniti još otprilike 14 dana. Ako je ženka u tom periodu snijela nova jaja, što se često događa, brigu o mladuncima preuzima mužjak koji je do sada vrlo predano sudjelovao u hranjenju. U ovom periodu su poletarci posebno osjetijivi na bolesti , stoga treba posebnu pozornost usmjeriti na čistoću vode, poda i prečki.

MITARENJE

Mnogi uzgajatelji zimovki vjeruju da će nakon promjene perja izblijediti lijepa crvena boja mužjaka uzgojenih u letarki ili kavezu. No ne mora biti tako ako u vrijeme mitarenja dodajemo odgovarajuću hranu. Nepesredno prije ovog perioda pticama treba u izobilju davari bobe jarebike i gloga, što nastavljamo i za vrijeme promjene perja, kao i dovoljne količine zelene hrane. Potrebno je naglasiti da ni u priroidi svi mužjaci nemaju isti intenzitet obojenja crvenog perja.

SOCIJALIZACIJA

lzvan uzgojnog perioda zimovke je potrebno držati u letarki sa ostalim vrstama ptica, što istinski pridonosi dobroj socijalizaciji. Uzgojene zimovke su vrlo pitome i drage ptice.

ISHRANA I UZGOJ ZIMOVKI (premaTh.Wendt-u)

Osnovnu hranu čini sjemenska hrana za šumske ptice od firme BLATTNER kojoj treba dodati nesto sjemenki konoplje, glanca i šarenog suncokreta. Potrebno je davati sjemensku ishranu iste firme specijaliziranu za zimovke (GIMPEL 1). Rado jedu i hranu za krstokljune (GIMPEL 3) koja između ostalog sadrži sitne i krupne sjemenke omorike, bora, bobe jarebike, te razno drugo crnogorično sjemenje. Cijele godine im je potrebno davati sezonsku zelenu hranu koju nalazimo u prirodi. To su prije svega: glavice i list

  1. radiča,
  2. mišjakinje,
  3. kostriša,
  4. i nekoliko vrsta kiselice ( samo stapka s sjemenkama jer je list blago otrovan).

Od voća vole slatke jabuke, a od povrća krastavce. Prije sezone parenja zimovkama treba davati velike količine voćnih mladica sa razvijenim pupoljcima koje jedu vrlo pohlepno. Sad im treba pružiti dovoljno proklijale hrane koja je najbolja zamjena za prirodnu ishranu. Gospodin Wandt ovu hranu nabavlja od gospodina Christ-a čija je adresa već prije navedena. Radi se o klijavoj hrani za šiljatokljune zrnojede (češljugar, čižak i sl.) i o specijaliziranoj klijavoj hrani za zimovke. Obje hrane treba mješati u omjeru 1:1, dodati joj sjemenke šarenog suncokreta i takvu mješavinu klijati u klijalištu kakvo mozemo kupiti u nekim ZOO trgovinama u Austriji, Italiji, Njemačkoj ...

Od hrane životinjskog podrijetla potrebno je davati ličinke brašnara svih veličina. Prije davanja pticama ličinke ćemo :

  1. poprskati mješavinom maslinovog i ribljeg ulja,
  2. zatim posipati

       * dodatkom multivitamina ( Flavicin, Omnivit i si.),
       * pivskog kvasca,
       * minerala u prahu (Calci-Lux), i
       * grožđanog šećera.

Korisno je još dodati:

  1. mravlja jaja,
  2. lisne uši i
  3. "livadni plankton" (razni insekti ulovljem sitnom mrežicom za leptire iznad livadne trave u brzom hodu).

Osim gore navedenog možemo još davati jajnu hranu spremljenu po vlastitom receptu. Konstantno trebamo davati zelenu hranu dnevno svježe ubranu u prirodi. Kada ženka snese jaja i sjedne na njih par obično prestane jesti živu i mekanu hranu, ali i dalje jede pupoljke i proklijalu hranu. Čim se izvale ptiči roditelji će opet željno jesti živu i mekanu hranu koju zimovke koriste u ishrani potomstva. U početnoj fazi ishrane mladih zimovke koriste 38% hrane životinjskog porijekla, da bi nakon 12. dana starosti ptiča koristile samo 10% hrane životinjskog porijekla. Naravno, veći ptiči jedu više hrane, ali u postocima je to kako je ranije navedeno.

Belmaga je napisao/la:

timbrados je napisao/la:Zimovka je priločno skrovita, često prisutnost odaje jedino prodornim, dubokim zviždukom "dju", koji je i osnova tihog, škriputavog, često trosložnog zviždukavog pjeva. Uglavnom se drži crnogoričnih šuma, ali u zapadnoj Evropi u listopadnim šumama ili grmlju, vočnjacima i velikim vrtovima, ali uvijek u blizini šuma.

UZGOJ ZIMOVKI (prema Dani Preuss)

Jako važan preduvijet uspješnog uzgoja je da se partneri sami pronalaze u zajedničkoj letarki. Prisilno sparivanje često dovodi do neuspjeha, pa čak i do usmrćivanja partnera, jer je ženka izbirljiva u odabiru oca i hranitelja svog potomstva. Nakon što su se partneri sami izabrali, što se promatranjem lako utvrđuje, odvajamo ih u zasebne letarke.Tada počinje priprema uzgojnog para. Već od siječnja treba im dati po 3 ličinke brašnara dnevno. Nakon kratkog privikavanja oni će uskoro postati njihova poslastica. Privikavanje na živu hranu je neophodno u uzgoju zimovki. Čim se u prirodi pojave prvi sitni pužići odmah treba prekinuti davanje ličinki brašnara i zamjeniti ih pužićima. Ishrana malim puževima je jako važna za pripremu ženke. Ženka u to vrijeme treba veće količine proteina kao i kalcija za formiranje ljuske jajeta, a kalcij se nalazi u kućicama puževa. Također je potrebno dodavati i usitnjene ljuske kokošjih jaja (dezinficirane kuhanjem). Krajem ožujka i početkom travnja pticama treba davati materijal za gradnju gnjezda. Prije svega to su male grančice jele (smreke, omorike), zatim 10-20 cm duge komade povijuše (npr. Clemantis vitalba). U prirodi je zapaženo da navedeni materijali služe prvenstveno gradnji temelja gnjezda. Za dogradnju gnjezda dajemo puno korjenčića (suhih i vlažnih), pastirsku torbicu, kokosova i sisalova vlakna. Neposredno prije dodavanja materijala za izradu gnjezda u letarku je potrebno unijeti jelu ili smreku visoku oko 1,5 m. Ukoliko bismo drvo stavili ranije zimovke bi ga dobrano unakazile sječući kljunovima grančice. Smreka treba biti dovoljno gusta kako bismo paru zimovki stvorili dobre uvjete za gradnju gnjezda. Ubrzo po formiranju gnjezda ženka će snijeti jaja. Kontrolu gnjezda smijemo vršiti samo kada ga ženka dobrovoljno napusti. Nakon 13, 14 dana izvaliti će se mladi ptiči. U prvim danima života mladih ptiča roditeijima dajemo 3 puta po 3 pužića (dakle 9 pužića dnevno). Rastom ptica ponudu puževa povečavamo tako da od 7. dana dobivaju 15 komada, a od 12. dana 18 komada dnevno. Potrebno je također davati i lisne uši. Cijelo vrijeme rasta i razvoja mladih zimovki roditeljskom paru dajemo svježe u prirodi ubrano raznoliko poluzrelo sjemenje kao i poluzrelo sjeme svih vrsta žitarica (autorica navodi više od 70 vrsta biljaka koje ona koristi u ishrani zimovki). Uz navedeno bilje potrebno je dodavati i kupljenu sjemensku hranu za šumske ptice i sjemenke šarenog suncokreta. Ove sjemenke dajemo kao nabubrenu ili proklijalu hranu u uzgojnom periodu.

  1. Nabubreno sjemenje dobijemo tako da ga prelijemo hladnom vodom u kojoj ostaje 12 sati. Tijekom namakanja potrebno je sjemenje više puta ispirati hladnom vodom u cjediljki ili malom situ.
  2. Proklijalo sjemenje dobijemo tako da ga nakon 12 sati namakanja i ispiranja stavljamo u klijalište u kojem ostaje 24-36 sati uz povremeno dolijevanje vode. Proklijalu hranu treba dobro isprati vodom prije nego li ju dajemo pticama.

Nabubreno i proklijalo sjemenje potrebno je nakon ispiranja razvući na flanelskoj krpi kako bi se malo posušilo (nije ga dobro davati dok se ljepi u grudice). Prema mom iskustvu (op. prev.) umjesto sušenja na flanelskoj krpi proklijalu hranu možemo odmah davati umješanu s Orlux-ovom jajnom hranom za šumske ptice. S klijavom hranom moramo biti krajnje oprezni i davati je 2 puta dnevno , nakon čega je potrebno izbaciti ostatke i dobro očistiti hranilicu. U najboljem slučaju to je hrana samo zajedan dan. Bubriti se može svaka kvalitetna mješavina sjemena, ali klijati treba samo onu koja ima brzu klijavost i prilagođena je vrsti ptica. Najbolju sjemensku hranu za klijanje ima "ZOO-FACHGESCHÄFT" gospodina M. Christ-a, koji se nalazi u Njemačkoj u blizini grada LUDWIGSHAFEN na adresi : Bollwerkstr. 23, Lambusheim, tel 06233 ili 54614. Negdje oko 13 dana starosti mladunci često sjede na rubu gnjezda ili na grani u neposrednoj blizini gnjezda. Tada ih se ne smije uznemiravati jer bi mogli u stresu napustiti gnjezdo što bi dovelo do kobnih posljedica. Nakon 14. dana oni sami napuštaju gnjezdo, a već nakon nekoliko dana počinju malo-pomalo samostalno jesti iako će ih roditeiji hraniti još otprilike 14 dana. Ako je ženka u tom periodu snijela nova jaja, što se često događa, brigu o mladuncima preuzima mužjak koji je do sada vrlo predano sudjelovao u hranjenju. U ovom periodu su poletarci posebno osjetijivi na bolesti , stoga treba posebnu pozornost usmjeriti na čistoću vode, poda i prečki.

MITARENJE

Mnogi uzgajatelji zimovki vjeruju da će nakon promjene perja izblijediti lijepa crvena boja mužjaka uzgojenih u letarki ili kavezu. No ne mora biti tako ako u vrijeme mitarenja dodajemo odgovarajuću hranu. Nepesredno prije ovog perioda pticama treba u izobilju davari bobe jarebike i gloga, što nastavljamo i za vrijeme promjene perja, kao i dovoljne količine zelene hrane. Potrebno je naglasiti da ni u priroidi svi mužjaci nemaju isti intenzitet obojenja crvenog perja.

SOCIJALIZACIJA

lzvan uzgojnog perioda zimovke je potrebno držati u letarki sa ostalim vrstama ptica, što istinski pridonosi dobroj socijalizaciji. Uzgojene zimovke su vrlo pitome i drage ptice.

ISHRANA I UZGOJ ZIMOVKI (premaTh.Wendt-u)

Osnovnu hranu čini sjemenska hrana za šumske ptice od firme BLATTNER kojoj treba dodati nesto sjemenki konoplje, glanca i šarenog suncokreta. Potrebno je davati sjemensku ishranu iste firme specijaliziranu za zimovke (GIMPEL 1). Rado jedu i hranu za krstokljune (GIMPEL 3) koja između ostalog sadrži sitne i krupne sjemenke omorike, bora, bobe jarebike, te razno drugo crnogorično sjemenje. Cijele godine im je potrebno davati sezonsku zelenu hranu koju nalazimo u prirodi. To su prije svega: glavice i list

  1. radiča,
  2. mišjakinje,
  3. kostriša,
  4. i nekoliko vrsta kiselice ( samo stapka s sjemenkama jer je list blago otrovan).

Od voća vole slatke jabuke, a od povrća krastavce. Prije sezone parenja zimovkama treba davati velike količine voćnih mladica sa razvijenim pupoljcima koje jedu vrlo pohlepno. Sad im treba pružiti dovoljno proklijale hrane koja je najbolja zamjena za prirodnu ishranu. Gospodin Wandt ovu hranu nabavlja od gospodina Christ-a čija je adresa već prije navedena. Radi se o klijavoj hrani za šiljatokljune zrnojede (češljugar, čižak i sl.) i o specijaliziranoj klijavoj hrani za zimovke. Obje hrane treba mješati u omjeru 1:1, dodati joj sjemenke šarenog suncokreta i takvu mješavinu klijati u klijalištu kakvo mozemo kupiti u nekim ZOO trgovinama u Austriji, Italiji, Njemačkoj ...

Od hrane životinjskog podrijetla potrebno je davati ličinke brašnara svih veličina. Prije davanja pticama ličinke ćemo :

  1. poprskati mješavinom maslinovog i ribljeg ulja,
  2. zatim posipati

       * dodatkom multivitamina ( Flavicin, Omnivit i si.),
       * pivskog kvasca,
       * minerala u prahu (Calci-Lux), i
       * grožđanog šećera.

Korisno je još dodati:

  1. mravlja jaja,
  2. lisne uši i
  3. "livadni plankton" (razni insekti ulovljem sitnom mrežicom za leptire iznad livadne trave u brzom hodu).

Osim gore navedenog možemo još davati jajnu hranu spremljenu po vlastitom receptu. Konstantno trebamo davati zelenu hranu dnevno svježe ubranu u prirodi. Kada ženka snese jaja i sjedne na njih par obično prestane jesti živu i mekanu hranu, ali i dalje jede pupoljke i proklijalu hranu. Čim se izvale ptiči roditelji će opet željno jesti živu i mekanu hranu koju zimovke koriste u ishrani potomstva. U početnoj fazi ishrane mladih zimovke koriste 38% hrane životinjskog porijekla, da bi nakon 12. dana starosti ptiča koristile samo 10% hrane životinjskog porijekla. Naravno, veći ptiči jedu više hrane, ali u postocima je to kako je ranije navedeno.