uzgoj krstokljuna

Pozdrav ekipa, evo jedan dobar tekst o uzgoju krstokljuna.

Držanje i uzgoj krstokljuna nije teško ako su zadovoljene određene pretpostavke. Uspjeh je sigurniji u letarki, ali isto tako može biti uspješan u krletki veličine 100x55x50 cm. Važna pretpostavka uspjeha je slobodan izbor partnera. Oni se trebaju sami odabrati u zajedničkoj letarki, što dovodi do harmonije i sklada partnera. Jer treba znati da je ženka vrlo izbirljiva u izboru partnera i okoline. Stoga treba prostor bogato opremiti granama crnogorice. Na dno je najbolje staviti šumsku zemlju koju treba povremeno mijenjati. Isto tako je važno omogućiti njima optimalnu ishranu. Uzgojni period krstokljuna traje od prosinca do svibnja, ali postoji i drugi primjeri da se jedan par krstokljuna gnjezdio krajem kolovoza, ali to je izuzetak. Zašto se krstokljuni počinju gnjezditi tako rano? Odgovor je jednostavan - glavno vrijeme zriobe češera je zimi. Zato im trebamo već krajem studenog omogućiti gniježđenje unošenjem grančica crnogorice koje često obnavljamo, jer im trebaju biti na raspolaganju uvijek sviježe. Potičemo ih bogatom ponudom hrane, povećanim davanjem raznovrsnih češera, unošenjem različitog materijala za gradnju gnijezda i stavljanjem žičane ili pletene košarice.

Materijal za gradnju gnijezda čine: brezove i crogorične grančice, suha trava, lišće šaša, životinjska dlaka, kokosova, sisalova i jutena vlakna , šarpija i vata. Najbolje ih motivira vata. Fini materijal možemo staviti u držač od žičane mreže većih oka. Grubi materijal stavimo na pod kao i šumsku zemlju bogatu žilicama, korijenčićima, grančicama. Gnijezdo grade oba partnera. Mužjak je uglavnom zadužen za izgradnju vanjske osnove gnijezda, a ženka oblaže unutrašnjost. Gnijezdo je debelo građeno, što je dobro za ptice koje se gnijezde tako rano. Ženka najčešće snese 4 jaja, rijeđe 3 i čvrsto sjedne već na 2. jaje. Gnijezdo napušta vrlo rijetko i nakratko da bi se ispraznila i napila vode. Mužjak je vrlo predano hrani. Mladi ptiči u prosjeku se legu nakon 15 dana. Roditelji pojedu ljusku izvaljenih jaja. Prvog tijedna života mlade hrani isključivo ženka, a hranu dobiva od mužjaka. Sada se vidi koliko je važno da je par dobro usklađen, jer ako mužjak ne bi hranio ženku cijelo bi leglo bilo izgubljeno. 5. dan treba prstenovati ptice prstenovima od 3,5 mm i omotati ih flasterom. Gnijezdo treba kontrolirati samo onda kad ptice samovoljno napuste gnijezdo (ne treba ih tjerati, uznemiravati ni plašiti). To vrijedi i za sve ostale parove ptica, a ne samo za krstokljune. Otprilike nakon tjedan dana i mužjak počinje hraniti ptice. Sada i ženka češće napušta gnijezdo da bi pribavila hranu. Mladunci brzo rastu i otprilike nakon 17 dana napuštaju gnijezdo i odmah lete prilično sigurno. U međuvremenu mužjak počinje graditi temelje novoga gnijezda. Ženka još oko 4 dana hrani mlade krstokljune zajedno s mužjakom. Pritom završava novo gnijezdo i počinje nesti jaja za slijedeće leglio. Sam mužjak nastavlja hraniti izletjele ptiče koji se osamostaljuju nakon 6 do 7 tjedana. U međuvremenu će izletjeti ptiči iz 2. legla , a roditelji ih hrane sve zajedno do konačnog osamostaljenja. Događalo se da par krstokljuna podiže i 5 legla u sezoni, ali to ne bi trebalo biti pravilo. Već nakon 3. legla treba prestati s gniježđenjem kako ne bismo preopteretili ptice.

ISHRANA

Osnovna sjemenska hrana za krstokljune je hrana firme Blattner (Gimpel III) koja sadrži vrlo kvalitetno sjeme omorike, bora, smreke i ostalog crnogoričnog drveća. U ovu hranu mozemo dodati sjemensku hranu za šumske ptice u kojoj ima nigera, perile, ljuštenih sjemenki suncokreta, cikorije, sezama, sjemenki omorike, trava i salata. U posebnim posudicama još treba dati sjeme perile, koštice krastavaca, osušene bobice jarebike, konoplju i grit. Ne smije nedostajati niti češera raznog crnogoričnog drveća: jele, smreke, omorike, bora, ariša, pinije i ukrasnog crnogoričnog drveća iz parka (npr. Douglasija). Oljuštenu piniju (pinjole) treba usitniti i narezati nožićem. U sezoni parenja ovoj hrani treba dodati proklijalo sjeme, od kojeg naročito proklijali suncokret. Zelenu hranu treba davati cijelu godinu. Najbolje je poluzrelo i zrelo sjemenje radića i kiselice. Isto tako cijelu godinu treba davati jabuke i krastavce. Od hrane životinjskog porijekla rado će pojesti crviće koji se često nalaze u češeru, a vidimo ih ako razrežemo češer. Drugu živu hranu (npr. crve brašnare i livadni plankton) ne jedu tako rado, kao ni jajnu smjesu. Čini se da im ta hrana nije nužna. Jako je važno da stalno imaju bogat izbor grančica (mladica) crnogoričnog drveća.

PROMJENA PERJA

Nakon sezone gniježđenja sve krstokljune treba staviti u zajedničku letarku. Mitarenje ovih ptica uvijek prolazi bez problema, jedino što izblijedi crvena boja mužjaka. Crvenu boju možemo zadržati ako im dajemo beta-karoten ili kantaksantin (oprez s kantaksantinom), ili mješavinu oba preparata. Najbolje je u tu svrhu napravljenom mješavinom poprskati češere. Još bolje je crvenu boju zadržati pravilnom ishranom omorikinim češerima, mladicama crnogorice i sušenim bobicama jarebike (koje ima u trgovinama ptičje hrane u Austriji pod nazivom EBERESCHE BEEREN).

JEDAN PROBLEM U DRŽANJU I UZGOJU KRSTOKLJUNA

Krstokljuni su vrlo osjetijivi na tzv. bušeće grinje koje napadajli njihove noge (zadebljale krastave nakupine). Zato treba preventivno mazati njihove noge 2 do 3 puta godišnje običnim vazelinom i prečke održavati čistima. Tako će ptice zadržati glatke noge. Ptice koje su dobile grinje treba tretirati specijalnim mastima protiv grinja ("BALISTOL" ili "KAMASOL"od Vitakrafta).

KRIŽANCI

Poznati su križanci krstokljuna sa kanarincima, zelentarkom, zimovkom, Gelbbauch girlitz (žuto trbušasti hercler). Sigurno ih ima i s još nekim vrstama zebovki, ali ovi autori navode samo ove.